 |
Slovenski ljubiteljski čebelarji
slovenska čebela, tehnologija čebelarjenja, zdravstveno varstvo, čebelji izdelki, varovanje okolja, organiziranost čebelarjev, vloga čebele v naravnem prostoru, odnos družbe do ohranitve čebele
|
| Poglej prejšnjo temo :: Poglej naslednjo temo |
| Avtor |
Sporočilo |
Čelar
Administrator foruma
Pridružen/-a: 29.03. 2010, 07:24
Prispevkov: 812
|
 Objavljeno: 21 Jul 2017 14:33 Naslov sporočila: SONČNICA |
 |
|
Sončnica
Veliki cvetovi, obrnjeni k soncu, ponosno kažejo svojo lepoto ter vabijo naše poglede k občudovanju in lačne ptice k sladkanju z njihovimi semeni. Sončnica pa ni le cvetlica za vrt. Uporabna je tudi v druge namene, saj v številnih deželah uporabljajo njene liste za kajenje, cvetne popke za solate, cvetove za barvila in olje za kuhanje.
Znana sta dva tipa sončnic, za proizvodnjo semena in za proizvodnjo olja. Sončnična semena vsebujejo veliko olja (najboljše sorte tudi do 50%), ki je uporabno za solate, za kuhanje in pečenje ter za proizvodnjo margarine. Semena so tudi odlična hrana za ptice, zunanje in tiste ki jih imamo v hiši.
Severnoameriški Indijanci so sončnico uporabljali že od nekdaj. Jedli so semena, majhna zrna so mleli v moko, iz semen so izločali olje, ki so ga uporabljali za nego las, poleg tega pa so uporabljali semena, cvetne lističe in pelod za izdelavo ličil.
V Peruju so Azteki sončnico častili in njene zlate odlitke postavljali v svetišča, z rumenimi cvetovi pa so kronali princese.
V začetku 16. stoletja je sončnico spoznala tudi Evropa. Španski osvajalci so jo namreč kot darilo prinašali svojim domačim. V Rusijo pa je lepoto sončnice ponesel Peter Veliki. Danes skoraj ne najdemo vrta brez sončnice, prikrajšani pa niso niti tisti, ki vrta nimajo. Majhne sorte namreč čudovito uspevajo v velikih loncih in koritih.
Sončnica v vrtu
Sončnica je enoletnica, ki zraste do dva do tri metre visoko. Običajno jo sejemo od konca aprila in v maju, v vrtno zemljo, dva do štiri centimetre globoko, na sonce ali v delno senco. Sadike sončnice si lahko vzgojimo tudi v šotnih lončkih in jih kasneje presajamo na prosto. Na ta način vzgojene rastline bodo višje, pa tudi cvetele bodo bolj zgodaj.
Sončnica je odporna na vročino in sušo ter uspeva tudi v večjih posodah, zato je primerna cvetlica za sončne balkone in terase. Pomemben čas, ko sončnica ne sme trpeti pomanjkanja vode, je približno 20 dni pred in po cvetenju.
Cveti od julija do septembra z velikimi rumenimi cvetovi s črno sredino, obstajajo pa tudi različice z rdečkastimi, bledorumenimi ali rumeno oranžnimi cvetovi.
Ker zraste visoko, je sončnico koristno sejati v zavetne lege ali ob steno, sicer pa v vetrovnem vremenu stebla povežemo ob oporno palico.
Če želimo seme shraniti, cvetove zaščitimo z vrtno tkanino. Privežemo jo okrog cvetov, saj začno ptice zobati seme, še preden je suho. Ko sončnice odcvetijo, cvetove porežemo in obesimo. Tako bodo še dolgo v zimo pticam dajale potrebno hrano.
Andreja Tomšič
ČZS sporoča, da je uspešna v prizadevanjih, da bi se na slovenskih njivah zasajalo več sončnic, ker bi se s tem izboljšale pašne razmere za čebele. Pa se bodo res? Hrvaški čebelarji že nekaj let ugotavljajo ravno nasprotno.
KOJI SU UZROCI NEMEDENJA SUNCOKRETA?
Ivana Berg Divald
Ponedjeljak, 13 Srpanj 2009
Svi znamo da kao posljedica bolesti, pesticida, klimatskih promjena i drugih čimbenika pčelinja populacija je u nestajanju kako u Hrvatskoj tako i u svijetu. Da bi tragedija bila veća, za Hrvatsko medarstvo i u konačnici gospodarstvo, jedna od glavnih paša Slavonije i Baranje – one suncokreta, kako mi je rekao veliki broj pčelara - u zadnjih nekoliko godina je evidentno u opadanju jer ta uljarica jednostavno ne medi, te postoji bojazan da pčelari već slijedeće sezone neće imati razloga poslati svoje pčele na pašu suncokreta, kako je naglasio g. Zvonko Pajnić, predsjednik Županijskog saveza pčelara Osječko-baranjske županije.
Ponukani ovim alarmantnim činjenicama, doc. dr. sc. Zlatko Puškadija s Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku u suradnji s Poljoprivrednim institutom inicirali su znanstveno istraživanje UZROCI I POSLJEDICE NEMEDENJA SUNCOKRETA koje financira MPRRR: VIP – Vijeće za istraživanja u poljoprivredi.Iako je ovo već treća/četvrta godina istraživanja, kao nastavak doktorata doc. dr. sc. Puškadije, 2009. godina je prva godina financiranja ovog projekta u koji je utrošeno oko 30.000 kuna na opremu.
Zašto suncokret ne medi?
Obzirom da je opće poznata i znanstveno objašnjena relacija pčela–cvijet, ovaj projekt je u fazi istraživanja utjecaja vanjskih čimbenika na suncokret.
U sklopu opsežnog pokusa znanstvenici su uzgojili hibride i zaključili da ne postoji neka značajna razlika između merkantilnih hibrida (za proizvodnju ulja, a pčelari općenito sele na merkantilne) u atraktivnosti prema pčeli.
Nadalje, nastoje ispitivanjima više različitih čimbenika uočiti što je razlog nemedenja suncokreta, tj. neizlučivanja nektara iz kojega kasnije pčela napravi med.
Suncokret je, što se pčela tiče, za pčelarstvo vrlo značajna biljka jer je jedna od većih paša u Slavoniji i Baranji, negdje čak i zadnja. Vrlo je bogata peludom što je značajno za razvoj pčelinje zajednice jer pčelinja zajednica onda može na tom peludu već polako početi razvijati i zimske pčele. Tako da nemedenje suncokreta može biti jedan od inicijalnih čimbenika onih velikih zimskih gubitaka prošlih godina.
Posljednjih godina nismo imali niti jednu meteorološki normalnu godinu, naročito raspored oborina, sunčanih dana i svega ostalog je poremećen te sve to loše utječe na suncokret. Osim toga, većinu lipnja i prvom polovicom srpnja, u vrijeme cvatnje, je neprestano padala kiša, što se negativno odrazilo na unos i aktivnost pčele jer kiša „ispere“ sve cvjetove. Zato su znanstvenici i počeli istraživati prvenstveno utjecaj meteoroloških čimbenika. Pčelari pak na suncokret gledaju samo u fenofazi cvatnje, međutim na nju utječe i to kako se suncokret razvijao do fenofaze - cvatnje. Što znači da će na cvatnju i medenje unutar fenofaze cvatnje utjecati sve ostale faze.
„Ovo što mi trenutno pratimo ovdje su klimatske prilike tijekom fenofaze cvatnje, prvenstveno: količine oborina, temperatura, smjer, brzina vjetra i naravno svakodnevno pratimo prinose: porast ili pad na vagi, mjerimo još neke agronomske mjere koje ćemo kasnije uspoređivati.“ – pojasnio je prof. dr. Puškadija.
Dosadašnja su istraživanja pokazala da bez pčele suncokret daje i do 30% manje prinosa, da je kvaliteta prinosa slabija, da je hektolitarska masa zrna manja, stoga suncokret bez pčela ne može, kao i mnoge druge ratarske kulture koje se proizvode. Dakle, pčela i suncokret su ovisni jedno o drugom!
„Pokušali smo pčelarima objasniti neke stvari po znanstvenoj osnovi i eventualno promijeniti neka njihova uvriježena mišljenja tipa da su neki hibridi atraktivniji u odnosu na neke druge.
Pa smo komparirali najznačajnije hibride na našem tržištu i uočili da građa cvijeta kod hibrida, kvaliteta i količina nektara nisu čimbenici koji utječu na to hoće li pčela ići rađe na jedan ili na drugi hibrid. Došli smo do zaključka da su hibridi podjednako atraktivni pčelama!“ – objašnjava prof. dr. Puškadija.
Sa sigurnošću se može utvrditi da na medenje utječu i klimatski čimbenici mikroregije, što znači da jedan hibrid može mediti na jednom području, no taj isti hibrid ne mora mediti na drugom području. Primjerice, gdje nije pala kiša ili je nastupila suša, gdje je loše pripremljeno tlo, lošije gnojivo itd. suncokret će lošije mediti. Znači da osim svih navedenih faktora, postoji i utjecaj čovjeka. Stoga, nije u pitanju samo selekcija, već je suncokret jedna složena biljka na koju iznimno utječu vanjski čimbenici, kao i suša, vruć južni vjetar i mnogi drugi utjecaji iz okoline.
Zadnjih nekoliko godina pčelari su se na svojoj koži uvjerili da suncokret slabije medi, odnosno da je izlučivanje nektara manje.
„Problem je kompleksan!“- upozorio je dr. sc. Anto Mijić, oplemenjivač suncokreta i djelatnik Poljoprivrednog instituta u Osijeku i objasnio da su u istraživanju nemedenja suncokreta za zaštitu linijskih materijala i hibrida suncokreta koriste tiram i metalaksil. Napomenuo je da se u posljednje vrijeme govori o nekim drugim aktivnim tvarima npr. imidakloprid, tiametoksam o čijoj su štetnosti podijeljena mišljenja u znanstvenim krugovima. U Francuskoj su zabilježeni veliki problemi i posljedice korištenja navedenih tvari što se može pronaći i u stručnoj literaturi. No, ne treba prerano donositi zaključke i okriviti isključivo aktivne tvari jer je problem nemedenja suncokreta kompleksnije naravi i veže se uz određene fenofaze, odnosno kako suncokret ulazi u cvatnju, te primjerice je li ispoštovana agrotehnička strana. Što se tiče štetnosti pesticida, sva istraživanja bi trebala biti bazirana na znanstvenoj osnovi i neovisnim izvorima financiranja, a ne onih istraživanja koja sufinanciraju tvtke proizvođači i tek tada bi se mogli donijeti kvalitetni zaključci.
Mlada znanstvena ekipa svaka 2 sata mjeri aktivnost pčela i kada se to iskolerila sa klimatskim prilikama: kišom, sušom, itd. dobiju se podaci kada su pčele više ili manje aktivne na dnevnoj bazi.
ZAKLJUČAK: Postoji nekoliko čimbenika koji u međusobnoj suradnji izazivaju nemedenje suncokreta |
|
| Nazaj na vrh |
|
 |
|
|
Ne, ne moreš dodajati novih tem v tem forumu
Ne, ne moreš odgovarjati na teme v tem forumu
Ne, ne moreš urejati svojih prispevkov v tem forumu
Ne, ne moreš brisati svojih prispevkov v tem forumu
Ne ne moreš glasovati v anketi v tem forumu
|
Powered by phpBB © 2001, 2002 phpBB Group||Style by yellow
|
Pogosta vprašanja
Išči
Seznam članov
Skupine uporabnikov
Registriraj se
Tvoj profil
Zasebna sporočila
Prijava
